Zakonom o divljači i lovstvu i Pravilnikom o lovnim sezonama propisano je da prve nedjelje oktobra počinje lov određenih vrsta dlakave i pernate lovne divljači, čime i počinje glavna lovna sezona.
Tako će, u nedjelju 4. oktobra, početi lov dlakave divljači i to: vuka, divlje svinje, zeca, šakala, lisice, jazavca, kuna zlatice i bjelice, lasice male, puha velikog, tvora i vjeverice, kao i lov pernate divljači, fazana, divlje guske i bekasine, dok će lov šumske šljuke početi prve nedjelje novembra.
Još ranije, u avgustu, počeo je lov nekih vrsta pernate divljači: prepelice; golubova: grivnaša i pećinara, grlice, gugutke, svrake, sojke i vrane; pataka: gluvare, zviždare, čegrtaljke, glavate, ćubaste, krže, kao i lov baljoške.
Pravilnikom o lovnim sezonama propisano je i trajanje lova divljači. Za vuka, šakala i lisicu lovna sezona će trajati do kraja februara naredne godine, za patke, divlju gusku, šumsku šljuku, bekasinu, baljošku, goluba grivnaša, svrake, sojke i vrane do 15. februara naredne godine, za divlju svinju, kune, lasicu malu, tvora i fazana do 31. januara naredne godine. Lov zeca, goluba pećinara, grlice i gugutke trajaće do 31. decembra, a lov jazavca, puha i vjeverice do 30. novembra tekuće godine. Lov prepelice trajaće do 31. oktobra.
Ovim pravilnikom propisano je da su lovni nedjelja i dani državnih praznika.
Svi lovci treba da poštuju odredbe Zakona o divljači i lovstvu, Zakona o oružju i druge zakone koji svojim pojedinim odredbama regulišu oblasti divljači i lovstva. Lovna divljač i ove lovne sezone loviće se u kvotama odobrenim od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Prilikom odlaska u lov lovci sa sobom treba da imaju sljedeća zakonom propisana dokumenta: ličnu kartu, oružni list za lovačko oružje, dozvolu za lov, lovnu kartu i dokumenata koji potvrđuju rasnost i identitet psa. Kontrola lova od strane lovočuvarske službe, lovočuvara volontera, kao i samih lovaca mora biti usmjerena u cilju sprječavanja krivolova.
Još ranije Lovački savez Crne Gore izdao je flajer „Stop krivolovu – sačuvajmo divljač prirodno blago Crne Gore” u kom su naznačene najbitnije zakonske obaveze zaštite sa kontakt telefonima korisnika lovišta i MUP-a na koje se mogu prijaviti zakonom nedozvoljene radnje u lovištima.
Takođe, pored uzgoja i zaštite divljači i uređivanja lovišta svaki lovac dužan je da aktivno učestvuje u međunarodnim projektima koji se odvijaju u cilju kontrole i suzbijanja bjesnila lisica i drugih prenosilaca ove zarazne, neizlječive bolesti kao i klasične i Afričke kuge kod divljih svinja. Još od 2011. godine u Crnoj Gori se implementira međunarodni projekat „Podrška kontroli i suzbijanju bjesnila i klasične kuge svinja” u kom lovci imaju značajnu ulogu kada je u pitanju utvrđivanje brojnosti prenosilaca bjesnila i monitoring uspješnosti sprovedene oralne vakcinacije (odstrijel lisica).
Lov je prvo uzgoj i zaštita pa tek onda plansko i racionalno korišćenje divljači, opredjeljenje je savremenog lovstva, kojeg se moramo pridržavati kako bi bio obezbijeđen održivi razvoj ovog veoma značajnog prirodnog resursa.
A.Ć.
Učešće u važnom projektuLovci i ove godine imaju značajnu ulogu i u međunarodnom projektu „Spremnost zemalja Balkana u slučaju pojave Afričke kuge svinja”. Zadatak lovaca je da procijene brojnost divljih svinja u lovištu, da prate njihovo kretanje i vrše stalni nadzor na hranilištima i pojilištima, kao i da svako obolijevanje ili uginuće divljih svinja prijave nadležnom veterinarskom inspektoru sa ciljem uzimanja uzoraka radi laboratorijskog ispitivanja.
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na sigurnost u lovu kako ne bi dolazilo do nezgoda ili povreda koje se nažalost u lovu, uostalom kao i u svakoj drugoj djelatnosti, mogu desiti, ali odgovornim odnosom prema drugima, sebi i oružju mogu i blagovremeno spriječiti. U tu svrhu Lovački savez Crne Gore izdao je stručnu publikaciju „Sigurnost u lovu” sa ciljem da pa prikaže kako i na koji način se može postići sigurnost u lovu i kako, ako do povrede dođe, povrijeđenom pružiti prvu pomoć.